Izuzetno značenje za gospodarstvo Županije ima turizam. Turistička ponuda usredotočila se na obalni pojas, gdje je u predratnoj godini boravilo oko 400.000 inozemnih i domaćih turista koji su ostvarivali preko 3.500.000 noćenja u hotelima kapaciteta 8.000 ležaja, u komercijalnim kampovima 18.000 mjesta, u kućnoj radinosti oko 19.000 ležaja, što je činilo ukupni smještajni potencijal od preko 50.000 ležaja.

U poljoprivredi ima mogućnosti za intenzivan razvoj specifičnih mediteranskih kultura, zimskog ranog voća i povrća, peradarstva, mljekarstva i stočarstva. Ukupan broj zaposlenih u poljoprivredi u 2003. godini iznosio je 172.

U strukturi gospodarstva na području Županije u razdoblju do Domovinskog rata najviše je bila zastupljena industrija, trgovina, promet i veze, te ugostiteljstvo i turizam. U strukturi društvenog proizvoda industrija je 1989. god. sudjelovala sa 56,8%, trgovina 14,7%, građevinarstvo 6,3%, ugostiteljstvo i turizam 5,9%, promet i veze 5,2%.

Glavno gospodarsko, kulturno i administrativno središte ove županije koja se prostire na 2.939,73 km2 je Šibenik. Županija duž 122 km graniči s BiH i Italijom a u ukupno 193 naselja raspoređenih u pet gradova i 13 općina, prema službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, živi oko 152 tisuće stanovnika.